UZUNDŽOVSKA CRKVA KOD HASKOVA
OD DŽAMIJE DO CRKVE
Centar najvećeg sajma u Osmanskom carstvu
Tokom naše šetnje Haskovskom regijom posjetili smo izuzetno zanimljiva i lijepa mjesta. Jedno od ovih mesta je crkva Uspenie Bogorodično u Uzundžovu. Nakon šetnje do spomenika Presvete Bogorodice u Haskovu i Aleksandrove grobnice i Muzejskog centra tračke umetnosti u Istočnim Rodopima, uputili smo se u selo Uzundžovo da vidimo ovu zanimljivu crkvu.
Istorija poznaje mnoge crkve koje su pretvorene u džamije, ali suprotno je mnogo rjeđe i čuje se. Pa, Uzundžovska crkva je upravo jedan takav primjer - džamija koja je kasnije pretvorena u kršćansku crkvu. Ali o tome ću vam reći malo dalje u članku.
Gdje je Uzundžovska crkva?
Crkva se nalazi u selu Uzundžovo, oko 10 kilometara od grada Haskova. U ovom slučaju, mi smo putovali iz Haskova i crkva je pala malo prije centra sela lijevo od glavnog puta. Ako dolazite iz Aleksandrova, crkva se nalazi malo iza centra sela. Ne možete ga promašiti, jer sa vaše desne strane ćete vidjeti njegovu veliku kupolu.
Istorijat crkve - džamije
Od crkve do džamije
Prvi put sam vidio crkvu koja je prije bila džamija.
Prije nekog vremena otišli smo u Istanbul i tamo posjetili crkvu Aja Sofija, koja je iz hrišćanskog hrama pretvorena u džamiju. Međutim, Uzundžovska crkva je primjer obrnute reinkarnacije.
Da, ova reinkarnacija nije bila laka, nije se dogodila iznenada, ljudi su imali neke skrupule i nisu olako shvatili tu ideju, ali se iz više razloga ova reinkarnacija ipak dogodila.
Ova crkva je, po mom mišljenju, jedna od najzanimljivijih i najčudnijih znamenitosti na području Haskova.
Kao i uvijek, vrijeme leti uz svakodnevne radosti, probleme i nove izazove, ali mi se u posljednje vrijeme često iznova vraćaju misli na onaj divan i pun avantura i razgledanja vikend koji smo nedavno proveli u selu Mezek i okolini. Ovaj put ću vam pričati o crkvi Uspenie Bogorodično u Uzundžovu - najvećoj seoskoj crkvi u Bugarskoj. Posjetili smo ga na povratku iz Mezeka za Sofiju.
Uzundska crkva je jedna od najvećih seoskih crkava u našoj zemlji. Njegova istorija počinje još u 16. veku. Godine 1500. u selu je podignuta hrišćanska crkva koja je postala vrijedan i cijenjen vjerski centar. Nažalost, skoro vek kasnije - 1593. godine, čitavo selo je potpuno uništilo Osmansko carstvo.
Za vreme osmanske vladavine selo Uzundžovo je bilo veoma poznato jer se u njemu svake godine održavao Uzundžovski vašar . Bio je to i najveći sajam u Osmanskom carstvu i na njega su dolazili trgovci sa svih strana. Tada je vezir Sinan-paša naredio da se na mjestu crkve sagradi karavan-saraj - mjesto za odmor i opijanje karavanskih trgovaca . Vezir je donirao 30.000 groša za izgradnju džamije, kupatila i imareta. Gostionica u kojoj su spavali trgovci imala je 350 soba, au prizemlju je bilo mjesta za konje. Krajem 17. vijeka sagrađena je sahat-kula, koja se nalazi u neposrednoj blizini tadašnje džamije. Sam sajam je održan u septembru i procjenjuje se da se na njemu okupilo više od 50.000 ljudi. Do danas se u porti crkve vidi ulaz u nekadašnji karavan-saraj.
Od džamije do crkve
Nakon oslobođenja, Turci su se iselili iz sela. Karavan-saraj je uništen, a ostao je samo ulazni luk i džamija. Hram je bio napušten sve do 20. veka, kada je podignuta seoska crkva. Tada se pojavila ideja da se hram ponovo pretvori u kršćansku crkvu. Turska je 1906. vratila imanje Bugarskoj i džamija je pretvorena u hrišćanski hram. Sto godina kasnije - 2007. godine, započela je potpuna obnova hrama.
Zanimljiva je činjenica da je kada je počela rekonstrukcija džamije, odnosno kada je počela izgradnja oltara, otkriven tanak zid od cigle. Mještani vjeruju da bi, prema riječima graditelja, hram jednog dana ponovo bio hrišćanski i time olakšao rekonstrukciju.
Legende kažu da je graditelj džamije bio Bugarin Lalju Krastev. Mještani vjeruju da je "potpisao" svoj rad (džamiju) prikazom nekoliko tulipana u hramu. Kada su započeli restauraciju hrama, pronašli su jednu tulipanu na zapadnom zidu i jednu na unutrašnjim stubovima. Osim toga, pronađena su i dva natpisa na arapskom jeziku koji imaju filozofsku temu i mogu se vidjeti i danas u crkvi.
Ikonostas Uzundžovske crkve
Ikonostas je jedan od najvećih u našoj zemlji - visine 8,80 metara i širine 14 metara. Kreirao ju je drvorezbar Trevna Darin Božkov, a u izradi je učestvovalo 40 ljudi (majstora, kalfa i šegrta) tokom 9 mjeseci.
Od velikog je interesa jer je jedini te vrste u Bugarskoj sa glagoljskim natpisima. Pisana molitva glasi ovako:
"Az buki vedi verboli dobro est live veoma zemlyi izhe kako lyudi myslite nas he pokoi rci slovo tvrdo"
Što, prevedeno na bugarski, zvuči ovako:
"Zapamtite slova, naučite govoriti, dobro je stajati čvrsto na zemlji, jer kako vi vjerno mislite da je On naš oslonac, govorite riječ čvrsto"
Naša posjeta i utisci o Uzundžovskoj crkvi
U ovoj crkvi ima mnogo stvari svojstvenih kršćanstvu, ali i mnogo motiva iz islama. Kaže se da kombinuje različite simbole iz islama, katolicizma, pravoslavlja, pa čak i judaizma. Tu su i neki čudni, zanimljivi simboli o kojima se ne zna mnogo - na primjer, malteški križ na podu hrama
Sama crkva ima odličnu akustiku, što se postiže oblikom svoda i zidova, kao i rasporedom prozora. Čini se da u sebi spaja dva radikalno različita stila dvije različite religije. Osim glagoljice na ikonostasu, veliki interes su i DNK spirale (kao simbol života) koje su prikazane neposredno ispod glagoljice.
Takođe, pored sačuvanog arapskog natpisa u samoj crkvi, postoji i jedan iznad jednog od ulaza
Završne riječi
Bez sumnje, Uzundžovska crkva je jedan od najzanimljivijih i usudio bih se reći čak i čudnih vjerskih hramova u našoj zemlji. Svojom "misterioznom" istorijom, činjenicom da je pretvorena iz crkve u džamiju, a zatim iz džamije u crkvu, svakako izaziva interesovanje mnogih ljudi. I kako sam negdje pročitao, iako priča nije sasvim jasna i konkretna, činjenica je da je izgrađen hram dobrote, gdje uopšte nije bitno koje je vjerske pripadnosti. Činjenica je i da je objekat netipičan i sam po sebi veoma zanimljiv.
Ako ste u okolini Haskova i pitate se šta vidjeti i gdje prošetati, nećete požaliti ako odete do crkve Uspenie Bogorodično u Uzundu . Možete zamoliti nekoga tamo da vam ispriča nešto više o istoriji mjesta, kao i da vam pokaže zanimljive mistične simbole, tulipane na zidovima i arapske natpise. Možete i prošetati crkvenim dvorištem i vidjeti očuvani lučni ulaz u nekadašnji karavan-saraj.
Na jednom od ulaza je sačuvan natpis na arapskom jeziku
iz vremena kada je crkva bila džamija.
U Uzundžovu je 1500. godine podignuta hrišćanska crkva posvećena Blaženoj Djevici Mariji.
1593. godine je porušena i na njenom mjestu podignuta džamija.
Ova džamija je bila dio ogromnog karavan-saraja, tj. područje sa mjestom za jelo i spavanje za putnike i trgovačke karavane.
Glavni lučni ulaz u ovaj karavan-saraj sačuvan je do danas i može se vidjeti u porti crkve.
1906. godine, međutim, džamiju i cijeli teren oko nje Turska je ustupila Bugarskoj.
Ubrzo nakon toga, džamija je pretvorena u hrišćansku crkvu.
U prošlosti je samo selo Uzundjovo bilo centar najvećeg sajma u Osmanskom carstvu, koji je na svom vrhuncu posjećivalo preko 50.000 ljudi – impresivna brojka u to vrijeme.
Sajam je održan u septembru i omogućio je važan kontakt lokalnog stanovništva sa evropskim trgovcima. Sinan-paša, veliki vezir sultana Murata III, smatra se njegovim osnivačem.
