90 predmeta protiv Bugarske

Muslimanska zajednica podnijela je gotovo 90 slučajeva pred raznim sudovima širom zemlje

, sa zahtjevima da joj se vrati vlasništvo nad vakufskim imanjima. Sigurno će biti još zahtjeva. Ovom izjavom predsjedavajući Vrhovnog duhovnog savjeta muslimana u Bugarskoj Šabanali Ahmed postavio je minu na inače mirno postojanje vjerskih zajednica u našoj zemlji.

“Najprije će se voditi bitka za 10-12 bivših džamija u zemlji, koje odavno ne rade hramovi, ali nisu ni naše vlasništvo. Među njima su

"Hamza-begova" džamija u Staroj Zagori, koja je preuređena u Muzej vjera, "Bajrakl" u Samokovu i

"Fatih Mehmet" u Ćustendilu, istakao je efendija .

 Hamza-begova džamija u Staroj Zagori, preuređena u  Muzej vjera "Bajrakl" u Samokovu 

  „Байраклъ” в Самоков 

Ćustendil - "Fatih Mehmet"

U Razgradu džamija "Ibrahim-pašina" također nije u vlasništvu muslimanske vjeroispovijesti.

Arheološki muzej u Sofiji smješten je u zgradi "Mahmud-pašine" džamije, za koju su postojali vlasnički dokumenti, ali još nije pokrenut nijedan slučaj.

Sa druge strane, tokom obilaska potpredsjednika turske vlade Bekira Bozdaga u Kardžaliju, Shabanali Ahmed je pokazao da je dosta na vrijeme kada je u pitanju zgrada lokalnog istorijskog muzeja. I mi ćemo to iznijeti na sud, uvjeravao je stranog vladara, koji je "nezvanično" posjetio Bugarsku s jednim ciljem.

Da pogledamo nekretnine koje su se dopale turskoj strani i koje su odlučile da se dočepaju. Kao i sastavljanje detaljne liste takozvanih "vakufa".

Ćustendil - "Fatih Mehmet"

Muslimanska zajednica podnijela je tužbu Okružnom sudu u Kardžaliju protiv Ministarstva unutrašnjih poslova i komunikacija zbog vraćanja vlasništva nad parcelom na kojoj se u zgradi Medrese nalazi bogata ekspozicija Regionalnog istorijskog muzeja.

Prvo ročište u ovom predmetu održano je 14. maja ove godine, a datum ročišta još nije zakazan.

Muslimanska zajednica suprotstavlja državu tvrdnjom da zgradu muzeja i parcelu pored, na kojoj su stari Karđani dobrovoljnim radom i donacijama izgradili sportski teren, treba predati glavnom muftijstvu. "Kakva će biti sudbina zgrade, vidjet će se kasnije." Ovo je objasnio Šabanali Ahmed dok je bio u Kardžaliju za trodnevne ramazanske praznike. “Ne znamo kakva će biti odluka suda. Ako dobijemo spor i vratimo vlasništvo nad zgradom, može se koristiti kao muzej za iznajmljivanje, možda i za druge potrebe, ali to još nije komentarisano”, nagovijestio je.

Zgrada, u kojoj se skoro 30 godina nalazi izuzetno bogata ekspozicija Regionalnog istorijskog muzeja u Kardžaliju, izgrađena je 20-ih godina prošlog veka po projektu ruskog arhitekte Pomeranceva, profesora Umetničke galerije u Sankt Peterburgu. .

Arhitektura je u srednjoazijskom stilu, zgrada je bila zamišljena kao duhovna muslimanska škola (medresa), ali nikada nije funkcionisala kao takva. Međutim, u posljednja 2-3 mjeseca oko spomenika arhitekture dešavaju se čudne slučajnosti. Prvo, 19. maja ove godine, vođa jedne iseljeničke organizacije u Jedrenu je na komemorativnom skupu za tzv. "Proces preporoda" u Džebelu sa govornice viknuo da zgrada muzeja u Kardžaliju pripada muslimanima i da moraju zauzeti odmah nazad.

Dotični Zurfedtin Hadjioglu je tada rekao:

„Čim je sagrađena Medresa novcem od prodaje koža ovnova kurbana naših predaka, čim je podrška crkvi Sv. Stefan“ u Istanbulu vredi milione, zašto ne biste vratili imovinu? Vlasništvo je muslimana i mi ćemo tražiti od države svu vakufsku imovinu. Zašto tu ne bismo sagradili džamiju i u njoj obavljali velike džem-namaze”.

Hadžioglu je isti onaj koji je prije nekog vremena skrnavio ime oslobodioca Krdžalija od Balkanskog rata, generala Vasila Delova, i spriječio ga da bude posthumno predložen za počasnog građanina.

To se dogodilo prošlog oktobra, kada je grad proslavio 100. godišnjicu oslobođenja od turskog ropstva.

Drugo, nakon vrlo kratkog vremena inspekcije otomanske imovine u Bugarskoj, stigao je potpredsjednik turske vlade Bekir Bozdag. Ko je dobio čudan poklon od područnog muftijstva u Kardžaliju - veliku fotografiju Regionalnog istorijskog muzeja.

Neposredno prije toga, sredinom jula, u parlament je dostavljen prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vjera. Regionalni istorijski muzej Kardzhali

В Разград джамията „Ибрахим паша” също не е собственост на мюсюлманското вероизповедание. 

Археологическият музей в София се помещава в сградата на джамията „Махмуд паша”, за която имало документи за собственост, но дело още не е заведено.

U Plovdivu

muftija želi "povratak" tri vakufska imanja

• nekadašnje tursko kupatilo "Cifte Hamam", koje je sada pretvoreno u muzej savremene umetnosti,
• bivšu "Taški džamiju", sada i restoran koji radi,
• kao 100 jutara zemlje na kojoj su turska groblja. Potraživanja su upućena i Umjetničkoj galeriji u gradu, koja je nekada bila Imaret džamija.
• Tursko kupatilo "Cifte hamam" Plovdiv Džamija "Imaret" Spisak poznatijih sudskih sporova koje vodi Veliki muftija, pored navedenih.
• Vraca - predmet za povratak "Eski džamije" je već u toku. Trenutno je zgrada spomenik kulture i preuređena je u prirodno-naučni centar. Rupa

 Pokrenut je postupak za vlasništvo nad bivšom džamijom u gradu. 

Zgrada je nekada bila turski han i zatvor, sada je spomenik kulture.  

• Istorijski muzej Vidin   , poznat kao Konaka  Vidin ,   Turska pošta , 
• Sofija   , Crkva Svetog groba, u kojoj je bila smještena Crna džamija. 
• Jambol - pokrenut je slučaj kojim muftijstvo polaže pravo na vlasništvo nad Bezistenom - jedinstvenim spomenikom kulture, koji predstavlja jedinu pokrivenu pijacu u Bugarskoj iz otomanskog doba. 
• Goce Delčev - pokrenut je postupak za jedinu džamiju u Goce Delčevu - "Karaja paša", koja je danas spomenik kulture. Varnansko selo Ezerovo

Регионалния исторически музей Кърджали

турската баня "Чифте хамам" Пловдив

джамия „Имарет“

Дупница - заведено е дело за собствеността на бившата джамия в града. Някога сградата е била турски конак и затвор, сега е паметник на културата.

Видин  Историческия музей, известен като Конака

Видин  турската поща

София  църквата „Свети седмочисленици“,  където пък се е помещавала Черната джамия.

Ямбол - заведено е дело, с което мюфтийството иска собствеността на Безистена - уникален паметник на културата, представляващ единствения покрит пазар в България от епохата на османизма.

Yambol - pokrenut je postupak kojim muftijstvo polaže pravo na vlasništvo nad Bezistenom - jedinstvenim spomenikom kulture, koji predstavlja jedinu natkrivenu tržnicu u Bugarskoj iz osmanskog doba.

Гоце Делчев – заведено е дело за единствената джамия в Гоце Делчев - „Караджа паша“, която днес е паметник на културата

Варна – текат съдебни дела за три бивши вакъфски имота в центъра на града.

В Пловдив мюфтийството иска „връщане“ на 

100 декара земя в центъра на града, върху която някога са били турските гробища.

Varna selo Ezerovo - zahtjevi pred sudom odnose se na džamiju i medresu u selu. Zgrade se ne koriste od 1955. godine.